Vrba
Vrba (Salix sp.)
Vrba je rod listopadnog drveća i žbunja iz porodice vrba, rasprostranjen širom severne hemisfere. Rod broji preko 400 vrsta, a u našoj flori je zastupljen sa 13 vrsta i podvrsta. Najpoznatija i najrasprostranjenija je bela vrba (Salix alba).
🌳 Morfologija i rast
- Stablo: Vrbe rastu kao srednje do visoko drveće ili žbunje, u zavisnosti od vrste. Bela vrba dostiže i do 25 do 30 metara, sa širokom krošnjom i savitljivim, često nadole usmerenim granama.
🌱 Koren
- Razvijaju snažan, razgranat korenov sistem koji odlično vezuje vlažno i rastresito tlo, zbog čega se vrbe često sade uz reke i obale radi sprečavanja erozije.
🍃 Listovi
- Uski, lancetasti, sa zašiljenim vrhom. Kod bele vrbe lice lista je tamnozeleno i sjajno, dok je naličje prekriveno sitnim belim dlačicama koje mu daju srebrnkasti sjaj, po čemu je vrsta i dobila ime.
🌸 Cvetanje
- Vrbe su dvodomne biljke, muški i ženski cvetovi rastu na odvojenim stablima, grupisani u klasolike cvasti poznate kao mace. Cvetaju rano u proleće, kod nekih vrsta i pre listanja, i predstavljaju jednu od prvih prolećnih paša za pčele.
🌰 Plod
- Plod je sitna čaura ispunjena semenkama koje na vrhu imaju čuperak finih belih dlačica, što olakšava njihovo raznošenje vetrom.
🍂 Uslovi za uzgoj
Vrbe su vrste vlažnih staništa, najbolje uspevaju uz reke, jezera i bare, na dubokim i plodnim zemljištima. Izuzetno su brzorastuće i otporne na poplave i niske temperature.
💊 Zanimljivost: Drvo koje je dalo aspirin
Kora vrbe sadrži jedinjenje salicin, koje se u organizmu pretvara u salicilnu kiselinu sa protivupalnim i analgetskim dejstvom. Upotreba kore vrbe za ublažavanje bolova zabeležena je još kod starih Sumeraca i u tradicionalnoj kineskoj medicini, a pominju je i antički lekari Hipokrat i Dioskorid. Ovo drevno znanje postalo je osnova za razvoj aspirina, jednog od najpoznatijih lekova na svetu, čije ime potiče upravo od starog naučnog naziva vrbe, Spiraea.


