Čempres
Mediteranski čempres (Cupressus sempervirens)
- Porodica: Cupressaceae (Čempresi)
Mediteranski čempres je zimzeleni četinar iz porodice čempresa, prirodno rasprostranjen na istočnom Sredozemlju, a autohtonom vrstom smatra se i u Dalmaciji. Danas je rasprostranjen po celom Mediteranu i simbol je mediteranskog pejzaža.
🌳 Morfologija i rast
- Stablo: Raste uspravno i pravo, dostižući visinu i do 35 metara. Kora je u mladosti tanka i svetla, a starenjem postaje sivosmeđa do tamnosmeđa i uzdužno izbrazdana.
🌱 Koren
- Razgranat korenov sistem prodire duboko u zemlju, i do 2 metra, što čempresu daje izuzetnu stabilnost čak i na vetrovitim položajima.
🍃 Listovi (četine)
Tamnozeleni, sitni, ljuspasti i tupi, čvrsto priljubljeni uz grančice poput crepova, sa sitnim smolnim žlezdama.
🌸 Cvetanje
- Vrsta je jednodoma, muški i ženski cvetovi se nalaze na istom stablu. Cveta od marta do maja. Muški cvetovi su žućkasti i raspoređeni po celoj krošnji, dok su ženski smešteni uglavnom pri vrhovima grana.
🌲 Šišarke
- Kuglastog su oblika, sastoje se od 8 do 14 odrvenelih ljuski. Sazrevaju tek dve godine nakon oprašivanja, a na stablu mogu ostati još nekoliko godina i nakon što se otvore i oslobode seme.
🍂 Oblici krošnje
Postoje dve prepoznatljive forme čempresa. Uska, stubasta forma sa uspravnim i priljubljenim granama u narodu se naziva „muški" čempres (var. pyramidalis), dok forma sa horizontalnim granama i široko kupastom krošnjom nosi naziv „ženski" čempres (var. horizontalis), iako ova podela nema veze sa stvarnim polom biljke.
⚰️ Zanimljivost: Drvo groblja i večnosti
Mediteranski čempres je vekovima simbol žalosti i večnog života u mediteranskim kulturama, zbog čega se tradicionalno sadi na grobljima širom Italije, Grčke i Dalmacije. Njegovo izuzetno izdržljivo i mirisno drvo, otporno na truljenje i insekte, koristilo se u antici za izradu sanduka i vrata, a legenda kaže da su vrata rimskog Svetog Petra bila napravljena upravo od čempresovine i da su izdržala više od hiljadu godina.
