Gorski javor
Gorski javor (Acer pseudoplatanus)
Gorski javor (poznat i kao javor glunac) je gorostas među javorima i jedno od najvrednijih plemenitih lišćarskih stabala naših planinskih šuma. U prirodi se ponekad sreće i forma f. purpureum, kod koje je naličje listova upadljivo obojeno purpurno-crvenom bojom, za razliku od osnovne vrste čije je naličje bledo ili plavičasto-zeleno.
🌳 Morfologija i rast
- Dimenzije: Može da naraste impresivnih 30 do 40 metara u visinu, sa prečnikom debla do jednog metra, a kod najstarijih primeraka i više. Razvija široku, visoku i kupolastu krošnju.
- Kora: Veoma je specifična. U mladosti je glatka i svetlosiva, dok u starosti počinje da se ljušti u velikim, tankim ljuskama (slično kao kod platana), otkrivajući narandžasto-smeđe slojeve ispod.
🍃 Listovi
- Krupni su, podeljeni na 5 plitkih režnjeva čije su ivice tupo nazubljene. Lice lista je tamnozeleno, dok je naličje karakteristično bledo ili plavičasto-zeleno (kod nekih varijeteta čak i purpurno).
🌸 Cvet i plod
- Cvetanje: Cveta u maju, tek nakon što potpuno izlista. Cvetovi su žućkastozeleni i sakupljeni u krupne, viseće grozdaste cvasti.
- Plod: Parne krilate orašice sa okruglim, ispupčenim kućicama u kojima se nalazi seme.
🔍 Kako ga razlikovati od mleča i klena?
- Mlečni sok: Za razliku od mleča, peteljka gorskog javora ne sadrži mlečni sok.
- Cvasti: Viseće su, dok su kod mleča i klena uspravne.
- Listovi: Režnjevi gorskog javora su tupo nazubljeni, dok su kod mleča šiljasti i završavaju se dugim, tankim vrhovima. Klen ima znatno sitnije listove.
- Krilca ploda: Postavljena su pod oštrim ili pravim uglom, dok su kod mleča pod tupim uglom, a kod klena skoro potpuno raširena.
🌿 Uslovi za uzgoj i stanište
Gorski javor je tipična vrsta brdskih i planinskih predela sa svežom i vlažnom klimom. Slabije podnosi ekstremne letnje suše i preveliku žegu u betonskim delovima grada, pa mu u urbanim sredinama najviše prijaju prostrani parkovi sa dosta slobodnog zemljišta.
🎻 Zanimljivost: Drvo za vrhunske violine
Drvo gorskog javora je svetlo, fino i svilenkastog sjaja. Posebno su cenjeni retki primerci sa takozvanom „rebrastom" strukturom rasta. To drvo se naziva javor rebraš i predstavlja najskuplji i najtraženiji materijal na svetu za izradu leđa, vrata i stranica vrhunskih gudačkih instrumenata, uključujući i čuvene Stradivarijusove violine.



