Koprivić: Difference between revisions

From Drveće govori
Tijana (talk | contribs)
No edit summary
Tijana (talk | contribs)
 
(3 intermediate revisions by the same user not shown)
Line 27: Line 27:


=== 🌳 Morfologija i rast ===
=== 🌳 Morfologija i rast ===
* <span style="color: #000000;">'''Stablo:''' Koprivić dostiže visinu od '''20 do 25 metara'''. Kora debla je prepoznatljiva - pepeljastosiva je i veoma glatka, ali sa godinama na njoj nastaju specifične kvrge i brazde. Poznati su primerci koprivića stari i po '''hiljadu godina''', čija su stabla veoma široka i često trula iznutra.</span>
* <span style="color: #000000;">'''Stablo:''' Koprivić dostiže visinu od '''20 do 25 metara'''. Kora debla je prepoznatljiva, pepeljastosiva i veoma glatka, ali sa godinama na njoj nastaju specifične kvrge i brazde. Poznati su primerci koprivića stari i po '''hiljadu godina''', čija su stabla veoma široka i često trula iznutra.</span>
* <span style="color: #000000;">'''Listovi:''' Imaju izdužen oblik sa špicastim krajem. Ivice su im '''oštro nazubljene''', zbog čega podsećaju na list koprive, po čemu je drvo i dobilo ime. Tamnozelene su boje, dok u jesen postaju žuti.</span>
 
=== 🍃 Listovi ===
* <span style="color: #000000;">Imaju izdužen oblik sa špicastim krajem. Ivice su im '''oštro nazubljene''', zbog čega podsećaju na list koprive, po čemu je drvo i dobilo ime. Tamnozelene su boje, dok u jesen postaju žuti.</span>


</div>
</div>
Line 45: Line 47:
<div style="flex: 2 1 300px; color: #000000;">
<div style="flex: 2 1 300px; color: #000000;">


=== 🌸 Cvet i plod ===
=== 🌸 Cvetanje ===
* <span style="color: #000000;">'''Cvetanje:''' Cvetovi su zelenkasto-smeđi i javljaju se u aprilu. Specifično je da su ženski cvetovi smešteni na vrhovima izdanaka, dok su muški ispod njih, čime koprivić '''sprečava samooplodnju'''. Glavni oprašivači su pčele.</span>
* <span style="color: #000000;">Cvetovi su zelenkasto-smeđi i javljaju se u aprilu. Specifično je da su ženski cvetovi smešteni na vrhovima izdanaka, dok su muški ispod njih, čime koprivić '''favorizuje unakrsno oprašivanje'''. Glavni oprašivači su pčele.</span>
* <span style="color: #000000;">'''Plod:''' Plodovi su male, okrugle koštunice prečnika do 1 cm. Kako sazrevaju, menjaju boju od zelene i žute, preko smeđe, pa sve do '''crnoljubičaste''' u oktobru. Plodovi su slatki i potpuno '''jestivi'''.</span>
 
=== 🍒 Plod ===
* <span style="color: #000000;">Plodovi su male, okrugle koštunice prečnika do 1 cm. Kako sazrevaju, menjaju boju od zelene i žute, preko smeđe, pa sve do '''crnoljubičaste''' u oktobru. Plodovi su slatki i potpuno '''jestivi'''.</span>


=== 🏠 Značaj i narodna tradicija ===
=== 🏠 Značaj i narodna tradicija ===
Line 58: Line 62:
<div style="max-width: 600px; margin: 25px 0; padding: 15px; border: 1px solid #bdbdbd; border-left: 5px solid #616161; background-color: #fffdf5; border-radius: 4px; color: #000000; box-shadow: 0 5px 10px rgba(0,0,0,0.1);">
<div style="max-width: 600px; margin: 25px 0; padding: 15px; border: 1px solid #bdbdbd; border-left: 5px solid #616161; background-color: #fffdf5; border-radius: 4px; color: #000000; box-shadow: 0 5px 10px rgba(0,0,0,0.1);">
<span style="font-size: 1.2em; margin-right: 8px;">⚖️</span> '''Zanimljivost: Drvo pravde i narodni sabori'''
<span style="font-size: 1.2em; margin-right: 8px;">⚖️</span> '''Zanimljivost: Drvo pravde i narodni sabori'''
<p style="margin-top: 5px; color: #000000;">U mnogim mediteranskim mestima, stari '''koprivić''' je bio centralno mesto okupljanja meštana. Ispod njegove krošnje su se nekada održavali '''seoski sudovi''' i narodni zborovi. Verovalo se da pod njegovom dubokom hladovinom „glava ostaje bistra”, pa su donete odluke smatrane pravednijim. Zbog izuzetne dugovečnosti, mnoga stara stabla danas su pod zaštitom države kao živi spomenici istorije.</p>
<p style="margin-top: 5px; color: #000000;">U mnogim mediteranskim mestima, stari '''koprivić''' je bio centralno mesto okupljanja meštana. Ispod njegove krošnje su se nekada održavali '''seoski sudovi''' i narodni zborovi. Verovalo se da pod njegovom dubokom hladovinom „glava ostaje bistra", pa su donete odluke smatrane pravednijim. Zbog izuzetne dugovečnosti, mnoga stara stabla danas su pod zaštitom države kao živi spomenici istorije.</p>
</div>
</div>


</div>
</div>
</div>
</div>

Latest revision as of 14:48, 5 July 2026

Koprivić (Celtis australis)

Koprivić
Koprivić
Celtis australis L.

  • Porodica: Cannabaceae (ranije Ulmaceae)

Koprivić je snažno listopadno drvo koje prirodno raste u oblasti Mediterana.

🌳 Morfologija i rast

  • Stablo: Koprivić dostiže visinu od 20 do 25 metara. Kora debla je prepoznatljiva, pepeljastosiva i veoma glatka, ali sa godinama na njoj nastaju specifične kvrge i brazde. Poznati su primerci koprivića stari i po hiljadu godina, čija su stabla veoma široka i često trula iznutra.

🍃 Listovi

  • Imaju izdužen oblik sa špicastim krajem. Ivice su im oštro nazubljene, zbog čega podsećaju na list koprive, po čemu je drvo i dobilo ime. Tamnozelene su boje, dok u jesen postaju žuti.
List koprivića
List koprivića

🌸 Cvetanje

  • Cvetovi su zelenkasto-smeđi i javljaju se u aprilu. Specifično je da su ženski cvetovi smešteni na vrhovima izdanaka, dok su muški ispod njih, čime koprivić favorizuje unakrsno oprašivanje. Glavni oprašivači su pčele.

🍒 Plod

  • Plodovi su male, okrugle koštunice prečnika do 1 cm. Kako sazrevaju, menjaju boju od zelene i žute, preko smeđe, pa sve do crnoljubičaste u oktobru. Plodovi su slatki i potpuno jestivi.

🏠 Značaj i narodna tradicija

Koprivić ima veliki broj narodnih naziva, što svedoči o njegovoj bliskosti sa ljudima na ovim prostorima. Zbog svoje otpornosti na sušu i snažnog korenja, idealan je za sadnju u krševitim predelima.

⚖️ Zanimljivost: Drvo pravde i narodni sabori

U mnogim mediteranskim mestima, stari koprivić je bio centralno mesto okupljanja meštana. Ispod njegove krošnje su se nekada održavali seoski sudovi i narodni zborovi. Verovalo se da pod njegovom dubokom hladovinom „glava ostaje bistra", pa su donete odluke smatrane pravednijim. Zbog izuzetne dugovečnosti, mnoga stara stabla danas su pod zaštitom države kao živi spomenici istorije.