Koprivić

From Drveće govori
Jump to navigationJump to search

Koprivić (lat. Celtis australis)

300px|border|Stablo koprivića
Koprivić
Celtis australis L.

  • Porodica: Cannabaceae (ranije Ulmaceae)
  • Visina: 20–25 m
  • Kora: Glatka i siva
  • Plod: Jestiva koštunica
  • Životni vek: Do 1000 godina

Koprivić je snažno listopadno drvo koje prirodno raste u oblasti Mediterana.

🌳 Morfologija i rast

  • Stablo: Koprivić dostiže visinu od 20 do 25 metara. Kora debla je prepoznatljiva — pepeljastosiva je i veoma glatka, ali sa godinama na njoj nastaju specifične kvrge i brazde. Poznati su primerci koprivića stari i po hiljadu godina, čija su stabla veoma široka i često trula iznutra.
  • Listovi: Imaju izdužen oblik sa špicastim krajem. Ivice su im oštro nazubljene, zbog čega podsećaju na list koprive, po čemu je drvo i dobilo ime. Tamnozelene su boje, dok u jesen postaju žuti.

🌸 Cvet i plod

  • Cvetanje: Cvetovi su zelenkasto-smeđi i javljaju se u aprilu. Specifično je da su ženski cvetovi smešteni na vrhovima izdanaka, dok su muški ispod njih, čime koprivić sprečava samooplodnju. Glavni oprašivači su pčele.
  • Plod: Plodovi su male, okrugle koštunice prečnika do 1 cm. Kako sazrevaju, menjaju boju od zelene i žute, preko smeđe, pa sve do crnoljubičaste u oktobru. Plodovi su slatki i potpuno jestivi.

🏠 Značaj i narodna tradicija

Koprivić ima veliki broj narodnih naziva, što svedoči o njegovoj bliskosti sa ljudima na ovim prostorima. Zbog svoje otpornosti na sušu i snažnog korenja, idealan je za sadnju u krševitim predelima.

🌿 Zanimljivost: Drvo koje čuva istoriju

U mnogim mediteranskim mestima, stari koprivić je bio centralno mesto okupljanja meštana. Ispod njegove krošnje donosile su se važne odluke i sklapali dogovori. Smatra se jednim od najizdržljivijih drveća, sposobnim da prkosi i najjačoj buri i najvrelijem suncu.