Bela šljiva

From Drveće govori
Revision as of 11:26, 3 August 2026 by Tijana (talk | contribs) (Created page with "__NOTOC__ <div style="background-color: #ddffb2; padding: 25px; border-radius: 15px; border: 1px solid #b3ce85; font-family: 'Zing Rust', Georgia, serif; color: #000000; line-height: 1.7;"> == Šljiva (''Prunus domestica'') == <div style="max-width: 900px; font-family: 'Zing Rust', Georgia, serif; color: #000000;"> <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; flex-direction: row-reverse; gap: 20px; align-items: flex-start; margin-bottom: 15px;"> <div style="flex: 1 1...")
(diff) ← Older revision | Latest revision (diff) | Newer revision → (diff)

Šljiva (Prunus domestica)

Šljiva
Prunus domestica L.

  • Porodica: Rosaceae (Ruže)

Šljiva je listopadno drvo iz porodice ruža, jedna od najznačajnijih i najrasprostranjenijih voćaka u Srbiji i jugoistočnoj Evropi. Smatra se da je nastala davnim ukrštanjem džanarike i trnjine, verovatno u oblasti Kavkaza.

🌳 Morfologija i rast

  • Stablo: Raste kao srednje visoko drvo, obično do 10 metara, sa razgranatom krošnjom. Kora je u mladosti glatka, sivkasta do sivosmeđa, a kasnije uzdužno ispucala.

🍃 Listovi

  • Naizmenični, jednostavni, ovalni do eliptični, sitno nazubljeni po obodu. Lice je tamnozeleno i golo, dok je naličje svetlije i blago dlakavo.

🌸 Cvetanje

  • Cveta u aprilu, pre listanja. Cvetovi su beli, pravilni, prečnika oko 2,5 cm, pojedinačni ili u parovima.

🍒 Plod

  • Plod je koštunica okruglastog, ovalnog ili izduženog oblika. Boja varira od zelene, žute i crvene do plave i tamnoljubičaste, često prekrivena tankim voštanim slojem (pepeljkom). Meso je sočno, slatko do slatko-kiselo, a koštica može biti slobodna ili srasla sa mesom, u zavisnosti od sorte.

🍂 Uslovi gajenja

Šljiva najbolje uspeva na povišenim, prozračnim položajima, dok u vlažnim dolinama i kotlinama lakše oboljeva. Veoma je otporna na niske zimske temperature, ali su cvetni pupoljci osetljivi na kasne mrazeve.

🥃 Zanimljivost: Rodonačelnik hiljada sorti

Domaća šljiva je rodonačelnik oko 2.500 sorti širom sveta i zauzima čak 90% svih površina zasađenih šljivom na planeti. Kod nas je najpoznatija sorta požegača (bistrica), čiji plod je osnova za pravljenje čuvene srpske šljivovice. Rimski pisac Plinije Stariji ostavio je jedan od najstarijih pisanih pomena šljive još u antičko doba.