Kiselo drvo: Difference between revisions

From Drveće govori
Jump to navigationJump to search
Tijana (talk | contribs)
Tijana (talk | contribs)
 
Line 25: Line 25:
=== 🌸 Cvet i plod ===
=== 🌸 Cvet i plod ===
* '''Cvetanje:''' Vrsta je '''dvodoma''' (muški i ženski cvetovi su na odvojenim stablima). Cvetovi su sitni, zelenkasto-žuti, sakupljeni u velike metličaste cvasti. Muški cvetovi su uočljiviji, ali izlučuju veoma '''neprijatan, težak miris''' koji podseća na pokvareni med.
* '''Cvetanje:''' Vrsta je '''dvodoma''' (muški i ženski cvetovi su na odvojenim stablima). Cvetovi su sitni, zelenkasto-žuti, sakupljeni u velike metličaste cvasti. Muški cvetovi su uočljiviji, ali izlučuju veoma '''neprijatan, težak miris''' koji podseća na pokvareni med.
* '''Plod:''' Plod je pljosnata, izdužena '''krilata orašica (samara)'''. Jedno stablo godišnje proizvede preko '''300.000 semena''' koja vetar lako raznosi.
* '''Plod:''' Plod je pljosnata, izdužena '''krilata orašica'''. Jedno stablo godišnje proizvede preko '''300.000 semena''' koja vetar lako raznosi.


=== ⚠️ Ekološki uticaj i invazivnost ===
=== ⚠️ Ekološki uticaj i invazivnost ===

Latest revision as of 11:41, 18 May 2026

Kiselo drvo (Ailanthus altissima)

300px|border|Karakteristične krilate orašice kiselog drveta
Kiselo drvo (Pajasen)
Ailanthus altissima (Mill.) Swingle

  • Porodica: Simaroubaceae (Pajaseni)
  • Status: Izrazito invazivna vrsta

Kiselo drvo (poznato još i kao pajasen, brezorest ili drvo neba) je listopadno drvo poreklom iz umerenih oblasti Kine i Tajvana. U Evropu je doneto u 18. veku i prvobitno je sađeno kao ukrasno parkovsko drvo, a danas je postalo jedna od najagresivnijih invazivnih vrsta na svetu.

🌳 Morfologija i rast

  • Stablo i krošnja: Drvo srednje visine sa pravilnom, ali veoma retkom krošnjom.
  • Listovi: Neparno perasti, veoma krupni. U jesen listovi dobijaju jarko crvenu boju.
  • Koren i širenje: Korenov sistem je plitak ali izuzetno agresivan. Razmnožava se semenom, ali i korenskim izdancima koji mogu izbiti i na 20 metara udaljenosti od matičnog stabla, stvarajući guste monokulture.

🌸 Cvet i plod

  • Cvetanje: Vrsta je dvodoma (muški i ženski cvetovi su na odvojenim stablima). Cvetovi su sitni, zelenkasto-žuti, sakupljeni u velike metličaste cvasti. Muški cvetovi su uočljiviji, ali izlučuju veoma neprijatan, težak miris koji podseća na pokvareni med.
  • Plod: Plod je pljosnata, izdužena krilata orašica. Jedno stablo godišnje proizvede preko 300.000 semena koja vetar lako raznosi.

⚠️ Ekološki uticaj i invazivnost

Pajasen poseduje izuzetnu ekološku plastičnost i smatra se jednom od najtolerantnijih biljaka na urbano zagađenje. Podnosi cementnu prašinu, sumpor-dioksid, isparenja katrana i visok salinitet zemljišta. Zbog retke krošnje onemogućava gnežđenje ptica, a zbog brzog rasta potpuno potiskuje autohtonu floru.

☣️ Zanimljivost: Hemijski rat pod zemljom (Alelopatija)

Kiselo drvo ne pobeđuje domorodačke biljke samo brzim rastom, već vodi pravi „hemijski rat”. Njegov koren, listovi i kora luče toksična jedinjenja, od kojih je najpoznatiji ailantin. Kada dospe u zemljište, ovaj toksin deluje kao prirodni herbicid - on agresivno koči klijanje semena i usporava rast skoro svih drugih biljnih vrsta u okolini, obezbeđujući kiselom drvetu potpunu teritorijalnu dominaciju.