Bagrem: Difference between revisions
No edit summary |
|||
| (2 intermediate revisions by the same user not shown) | |||
| Line 14: | Line 14: | ||
* '''Porodica:''' Fabaceae (Mahunarke) | * '''Porodica:''' Fabaceae (Mahunarke) | ||
* '''Visina:''' 12–18 m (do 35 m) | * '''Visina:''' 12–18 m (do 35 m) | ||
* '''Karakteristika:''' Izuzetna medonosna vrsta | * '''Karakteristika:''' Izuzetna medonosna vrsta | ||
|} | |} | ||
| Line 24: | Line 22: | ||
* '''Stablo i kora:''' Uglavnom dostiže srednju visinu od '''12 do 18 metara'''. Kora u mladosti biva glatka i svetlosiva, a kasnije postaje tamnobraon sa '''dubokim uzdužnim brazdama'''. | * '''Stablo i kora:''' Uglavnom dostiže srednju visinu od '''12 do 18 metara'''. Kora u mladosti biva glatka i svetlosiva, a kasnije postaje tamnobraon sa '''dubokim uzdužnim brazdama'''. | ||
* '''Grane i trnje:''' Mlade grančice rastu u '''cikcak položaju''', crvenkasto-braon su boje i nose po dva velika, oštra trna u bazi listova koji kasnije opadaju. | * '''Grane i trnje:''' Mlade grančice rastu u '''cikcak položaju''', crvenkasto-braon su boje i nose po dva velika, oštra trna u bazi listova koji kasnije opadaju. | ||
* '''Koren:''' | * '''Koren:''' Osovinski koren prodire veoma duboko (5–7 metara), dok se snažni bočni korenovi šire plitko ispod same površine. Zbog toga bagrem '''lako vezuje rastresitu podlogu''' i sprečava eroziju. | ||
* '''Listovi:''' Neparno perasto složeni | * '''Listovi:''' Neparno perasto složeni, sa 7–24 elipsoidna listića. Zanimljivo je da listići '''menjaju svoj položaj''' u zavisnosti od sunca: pri jakoj svetlosti stoje paralelno sa zracima, a pri niskom osvetljenju vise nadole. | ||
=== 🌸 Cvet i plod === | === 🌸 Cvet i plod === | ||
* '''Cvetanje:''' Javlja se od maja do juna. Cvetovi su krupni, beli ili bledo-ružičasti, '''oblika leptira''' i sakupljeni u viseće grozdaste cvasti duže od 20 cm. Šire intenzivan i veoma prijatan miris | * '''Cvetanje:''' Javlja se od maja do juna. Cvetovi su krupni, beli ili bledo-ružičasti, '''oblika leptira''' i sakupljeni u viseće grozdaste cvasti duže od 20 cm. Šire intenzivan i veoma prijatan miris. | ||
* '''Plod:''' Gola, spljoštena, tamnobraon '''mahuna''' | * '''Plod:''' Gola, spljoštena, tamnobraon '''mahuna''', koja puca uzdužno i sadrži 4–10 semenki koje raznosi vetar. | ||
=== 🌿 Uslovi gajenja i značaj === | === 🌿 Uslovi gajenja i značaj === | ||
| Line 37: | Line 35: | ||
<span style="font-size: 1.2em; margin-right: 8px;">🌿</span> '''Zanimljivost: "Pametni" listovi i skrivena toksičnost''' | <span style="font-size: 1.2em; margin-right: 8px;">🌿</span> '''Zanimljivost: "Pametni" listovi i skrivena toksičnost''' | ||
<p style="margin-top: 5px; color: #444;">Sposobnost listića bagrema da menjaju položaj u odnosu na sunce naziva se '''niktinastija''' — to je genijalan odbrambeni mehanizam kojim drvo tokom vrelih dana smanjuje površinu lista izloženu suncu i tako sprečava gubitak vode.</p> | <p style="margin-top: 5px; color: #444;">Sposobnost listića bagrema da menjaju položaj u odnosu na sunce naziva se '''niktinastija''' — to je genijalan odbrambeni mehanizam kojim drvo tokom vrelih dana smanjuje površinu lista izloženu suncu i tako sprečava gubitak vode.</p> | ||
<p style="margin-top: 5px; color: #444;">Takođe, iako je bagrem šampion pčelinje paše, treba biti oprezan: njegova kora i listovi sadrže toksične materije koje mogu biti opasne za životinje (naročito konje). Sa druge strane, njegovi mirisni beli cvetovi su potpuno bezopasni, pa se u nekim krajevima tradicionalno beru, pohuju i jedu kao neobičan prolećni specijalitet | <p style="margin-top: 5px; color: #444;">Takođe, iako je bagrem šampion pčelinje paše, treba biti oprezan: njegova kora i listovi sadrže toksične materije koje mogu biti opasne za životinje (naročito konje). Sa druge strane, njegovi mirisni beli cvetovi su potpuno bezopasni, pa se u nekim krajevima tradicionalno beru, pohuju i jedu kao neobičan prolećni specijalitet. </p> | ||
</div> | </div> | ||
Latest revision as of 11:34, 18 May 2026
Bagrem (Robinia pseudoacacia)
| 300px|border|Beli mirisni cvetovi bagrema |
|
Bagrem
Robinia pseudoacacia L.
|
Bagrem je listopadno drvo poreklom iz Severne Amerike, koje se danas smatra jednom od najrasprostranjenijih i najkorisnijih alohtonih vrsta u Evropi. Izuzetno je cenjen u pčelarstvu, ali i kao vrsta koja uspešno stabilizuje rastresita zemljišta.
🌳 Morfologija i rast
- Stablo i kora: Uglavnom dostiže srednju visinu od 12 do 18 metara. Kora u mladosti biva glatka i svetlosiva, a kasnije postaje tamnobraon sa dubokim uzdužnim brazdama.
- Grane i trnje: Mlade grančice rastu u cikcak položaju, crvenkasto-braon su boje i nose po dva velika, oštra trna u bazi listova koji kasnije opadaju.
- Koren: Osovinski koren prodire veoma duboko (5–7 metara), dok se snažni bočni korenovi šire plitko ispod same površine. Zbog toga bagrem lako vezuje rastresitu podlogu i sprečava eroziju.
- Listovi: Neparno perasto složeni, sa 7–24 elipsoidna listića. Zanimljivo je da listići menjaju svoj položaj u zavisnosti od sunca: pri jakoj svetlosti stoje paralelno sa zracima, a pri niskom osvetljenju vise nadole.
🌸 Cvet i plod
- Cvetanje: Javlja se od maja do juna. Cvetovi su krupni, beli ili bledo-ružičasti, oblika leptira i sakupljeni u viseće grozdaste cvasti duže od 20 cm. Šire intenzivan i veoma prijatan miris.
- Plod: Gola, spljoštena, tamnobraon mahuna, koja puca uzdužno i sadrži 4–10 semenki koje raznosi vetar.
🌿 Uslovi gajenja i značaj
Bagrem je pionirska vrsta koja nema velike zahteve prema zemljištu, ali najbolje uspeva na dobro dreniranim podlogama. Odlično podnosi sušu i urbani prostor.
🌿 Zanimljivost: "Pametni" listovi i skrivena toksičnost
Sposobnost listića bagrema da menjaju položaj u odnosu na sunce naziva se niktinastija — to je genijalan odbrambeni mehanizam kojim drvo tokom vrelih dana smanjuje površinu lista izloženu suncu i tako sprečava gubitak vode.
Takođe, iako je bagrem šampion pčelinje paše, treba biti oprezan: njegova kora i listovi sadrže toksične materije koje mogu biti opasne za životinje (naročito konje). Sa druge strane, njegovi mirisni beli cvetovi su potpuno bezopasni, pa se u nekim krajevima tradicionalno beru, pohuju i jedu kao neobičan prolećni specijalitet.